Piše: Aleksandar Perović
Stepen civilizacije u kom živimo i savremene informatičko komunikacione tehnologije koje su, bez obzira na ozbiljnu ekonomsku krizu, dostupne i većini nas u Crnoj Gori, učinile su i da se i na životnu sredinu gledamo drugačije, usudio bih se reći mnogo realnije.
Ekologija, ionako kompleksna i multidisciplinarna nauka, postala je istinski globalni brend i mislim da neću pogriješiti ako kažem da će trend njene popularnosti ići samo uzlaznom putanjom.
Stoga se može pretpostaviti da za uspješnu primjenu naučnih dostignuća moraju postojati i kvalitetni kadrovi koji će tokom radnog vijeka imati mogućnost za kontinuiranu edukaciju i unapređenje stečenih znanja i vještina. Drugim riječima to moraju biti stručnjaci koji nijesu imali priliku da se ,,iskvare” i budu primorani da zbog nečijih privatnih interesa rade protiv principa struke i nauke.
Upravo taj momenat je ključni i kod nas, a na primjeru oblasti upravljanja otpadom se i najbolje vidi koliko je važno imati jasnu viziju šta, kako i kad želimo postići. Za analitički pristup životnoj sredini prije svega potrebno je osloboditi se lične sujete i biti otvoren za sve dobronamjerne sugestije i argumentovane teorije, jer su često primjedbe laičke javnosti, suštinski posmatrano, mnogo važnije od kabinetskih tumačenja.
Dobro poznat problem nelegalne deponije opasnog otpada na Vasovim vodama, primjer je kako ne treba raditi i dokaz da se u određenim krugovima, koji se predstavljaju javnosti kao naučni, finansijski momenat stavlja ispred javnog interesa, pa čak, odgovorno tvrdim, ponižava struka do te mjere da je neshvatljivo kako sve to prolazi bez reakcija od strane krovnih naučnih insitucija, a tu prije svih mislim na Crnogorsku Akademiju Nauka i Univerzitete.
Kada na to dodamo demagoški i potpuno ponižavajući pristup nadležnih institucija na državnom nivou prema najširoj javnosti i stalno prologniranje početka efikasne i neselektivne primjene zakona, jasno je da se radi očiglednom konfliktu interesa.
Interes građana Crne Gore je da se što je prije moguće uspostavi održiv sistem pravilnog upravljanja otpadom, da se iskoriste benefiti reciklaže, otvore nova zelena radna mjesta i da se zaustavi dalje zagađenje i prirode, ali i zdravog razuma. Na našu žalost, čini se da do toga neće doći tako brzo i to iz razloga što je određenom uskom krugu nesposobnih pojedinaca koji su i na ključnim mjestima, jednostavno pružen prostor za različite mahinacije i zloupotrebe što oni itekako koriste.
Ipak ono na čemu se može i mora insistirati jeste primjena dostupnih informatičkih i komunikacionih tehnologija u svrhu praćenja stanja životne sredine, jer se tako smanjuje mogućnost za manipulacije javnosti i građanima čine lako dostupnim precizne informacije.
Jedan od projekata kojim je organizacija kojoj pripadam u partnerstvu sa Agencijom za zaštitu životne sredine i UNDP, počela primjenjivati informacione tehnologije u svrhu praćenja životne sredine, tiče se mapiranja divljih deponija čime se želi postići veće interesovanje najšire javnosti za oblast upravljanja otpadom i svoriti pretpostavke za korisne analize..
Svjedoci smo da je iz resornog Ministarstva održivog razvoja i turizma više puta ponavljano kako se napredovalo u oblasti upravljanja otpadom!? Ono što nam jedino nijesu uspjeli objasniti jeste kako da prevaziđemo to što sve više građana Crne Gore i svi oni koji dođu kao turisti ili poslovno više vjeruju svojim očima nego riječima potrošenih kadrova. Očima koje nekada moramo i zatvoriti da ne bi imali noćne more.
Da ne bi izmišljali toplu vodu, ali isto tako podstičući mlade stručnjake na kreativnost i inovativnost, primjenili smo kombinaciju internet portala i pratećih aplikacija za mobilne telefone, otvarajući mogućnosti da se svi koji žele uključe u proces donošenja odluka.
Veliko interesovanje koju je kod populacije koja se zanima sa savremene alatke izazvala ova aktivnost, dokaz je da se mora promijeniti i sam odnos nadležnih institucija ka građanima i to u toj mjeri koja podrazumijeva i značajne kadrovske promjene.
Nama nijesu više potrebne pasivne i nagomilane administracije, već aktivne institucije koje će ići ka građanima i nuditi im suštinsko partnerstvo, jer samo tako možemo unaprijediti postojeće katastrofalno stanje i biti uspješni kao društvo u procesu evropskih integracija, gde se očekuju konkretni pomaci a ne prodavanje magle.
Otpad je problem koji je bio prepoznatljiv za siromašna potrošačka društva, poput našeg, ali koji je u međuvremenu postao i razvojna šansa, koja se jednostavno ne smije propustiti.
Zato se nadam da će donosioci odluka uskoro shvatiti da je potrošeno mnogo vremena, novca i nerava, na tolerisanje promašaja i da će prvu Građansku deklaraciju o otpadu koja je prošlog mjeseca usvojena u Beranselu, prihvatiti kao polaznu tačku za početak drugačijeg pristupa rješavanju problema.
Primjenom dostupnih tehnologija, odnosno brojem mapiranih neuređnih smetlišta, zacrvenjeli smo Crnu Goru, a to svakako nije nešto što služi na ponos bilo kome. Potpuno suprotno.
Vrijeme je da se krene sa čišćenjem. I to na pravim mjestima…
Autor je direktor Ekološkog pokreta ,,OZON”
