Kada bi u gradovima postojale biciklističke staze, bilo bi više i biciklista

„Do Skadra i nazad – 124,4 km pedalanja. Boga mi se umorih“.

I 20 i više godina mlađi bi se umorili čika Duško, pomislih kad sam vidjela status Duška Vukovića, novinara iz Podgorice.

Iako je sve popularniji, biciklizam u glavnom gradu Crne Gore još nije na nivou kakav bi poželio svaki ljubitelj vožnje na dva točka. Ipak, ovaj 60-godišnjak ne mari za to, nego sa energijom mladića učestvuje u svakoj masovnoj vožnji koju organizuje NVO Biciklo.me, dajući doprinos popularizaciji bicikla kao prevoznog sredstva. A pedala često i van grada, baš kao tokom te nedavne posjete Skadru, kada je sa društvom prevalio preko 100 km za dan.

Tura do Skadra

Pa zašto biciklizam?

„Najkraći odgovor bi bio – zato! A svako neka poslije toga odgovora da mašti na volju. Šalim se, mada, iskreno govoreći, ni sam ne znam pravi odgovor. Volim da sam u pokretu, ali da me taj pokret ostavlja u prisnoj komunikaciji sa okruženjem, bilo da su u njemu drugi ljudi, životinje ili bilje. Bicikl to omogućava“, kaže on.

U Danilovgradu, Foto: Privatna arhiva

Duško je bicikl naučio da vozi kao dječak – u jednoj od većih soba u kući na selu.

„Bicikl je stigao zajedno sa snjegovima, a proljeće i kopnina su bili na dugom štapu“, sjeća se.

Njegov prvi bicikl je kontraš, bicikl sa zadnjom kontra/nožnom kočionom glavom, napravljen u sarajevskom „Pretisu“. Kupio mu ga je otac. Ali, bicikl je neko ukrao na nikšićkoj pijaci u vrijeme kad je Duško studirao u Beogradu.

U Podgorici do prije dvije, tri godine jedva da ste mogli sresti biciklistu na ulici. Ili su to bili Romi, koji su na biciklima tragali za otpadom koji bi mogli da iskoriste, ili su to bili ljudi lošeg materijalnog stanja, koji su eto imali makar bicikl da se prebace sa jednog kraja grada u drugi. Danas je slika malo drugačija. Biciklista, onih koji bicikl voze radi rekreacije, koriste ga kao alternativno prevozno sredstvo… sve je više. Primjećuje to i Duško. Ali se sjeća i da je u Nikšiću, gdje je odrastao prije pola vijeka, biciklista u to vrijeme bilo čak i više nego automobila.

„Ozbiljnije sam ‘pedalao’ kao gimnazijalac u Nikšiću. Bilo je to vrijeme kada je u tom radničkom gradu bilo više bicikala nego auta. Danas je obrnuto svugdje u Crnoj Gori. Biciklistima su danas ulice tijesne„, kaže upoređujući neka prošla vremena i ovo danas.

Biciklista je sve više, ulice su tijesne, ali – biciklističkih staza nema. A kada bi u gradovima postojale biciklističke staze, bilo bi više i biciklista, dodaje Duško.

„Sve je više ljudi u Podgorici koji voze bicikl, a bilo bi ih mnogo više da se ne boje umiješati među motorna vozila. Kao što grad ne možete zamisliti bez trotoara, tako je nezamisliv i bez biciklističkih staza“.

Biciklisti – najranjivija kategorija u saobraćaju

Svojim primjerom, ovaj čovjek je podstakao neke ljude da počnu pedalati. A oni, kaže, ranije nisu vozili, jer su se uglavnom plašili da voze, „brinući o vlastitoj sigurnosti“.

Biciklisti su, uz motocikliste, najranjivija kategorija u saobraćaju, rekao je ranije „Vijestima“ Igor Ivanović, pomoćnik komandira za preventivu prekršaja u Odjeljenju za saobraćaj pri Upravi policije.

A razlog tome je – nedostatak staza.

Simulacija povrede na jednoj od vožnji, Foto: Biciklo.me

Sa tim je saglasan i magistar saobraćajne struke i sudski vještak Milenko Čabarkapa.

„Razlog što Crna Gora nema biciklističke staze u gradovima treba tražiti u činjenici da od 1.870 licenciranih inženjera samo njih 17 su saobraćajni inženjeri, a od 25 odgovornih planera, samo jedan je saobraćajni inženjer“, kazao je Čabarkapa za „Vijesti“.

Podgorica, prema njegovim riječima, ima idealne predispozicije za izgradnju i korišćenje biciklističkih staza.

Satiričar iz Podgorice i jedan od članova NVO Biciklo.me, Dejan Tofčević, kaže da projekat izgradnje biciklističke infrastrukture nije ni jednostavan, ni jeftin.

„Ali, očekujemo da će biti donijeta politička odluka o tome jer generalno sve političke partije koje će činiti vlast u Podgorici imaju pozitivan stav o tome. Neke čak imaju i konkretne ideje“.

Iz razloga bezbjednosti, i Duško biciklistima početnicima preporučuje da voze tamo gdje je manje motornih vozila.

„Na žalost, takvih puteva nema mnogo blizu gradova. Do jednog takvog se iz Podgorice može doći preko Mareze, šmugnuti preko magistrale i doći u Lužnicu, kojom teče Rijeka Matica“, kaže on.

Tura na Krnovu, Foto: Privatna arhiva

Duško jako voli vožnje uz kanjon Cijevne do crnogorsko-albanske granice, ali kaže da je asfalt u prilično lošem stanju.

„Ova tura je zahtjevnija i ne preporučujem je početnicima“.

A kad oslabi saobraćaj magistralnim putevima, pravo uživanje je, dodaje on, voziti iz Podgorice do Virpazara, a onda starim putem do Rijeke Crnojevića i dalje do Podgorice.

Kao iskusan, drugim vozačima savjetuje da tokom vožnje budnost i koncentrisanost održavaju na najvišem nivou.

„Biciklo nije brzo, ali se kontrola lako gubi“.

Bicikl zahtijeva i dobar servis. Duškov savjet je da, koliko god je to moguće, naučite da sami servisirate svoj bicikl.

Sam svoj majstor, Foto: Privatna arhiva

Od grupe građana do ozbiljne organizacije

Organizacija Biciklo.me, čiji je i Duško Vuković član, doprinijela je popularizijaciji pedalanja u glavnom gradu.

Dejan Tofčević podsjeća da je Biciklo.me još lani bila grupa građana, okupljena oko zajedničke ideje razvoja biciklizma, te da je u međuvremenu evoluirala u nevladino udruženje sa jasno definisanom misijom i ciljevima.

„Napredovala je i organizacija udruženja, tako da danas imamo sve organe koje predviđa zakon“, kaže on.

Biciklo.me je u početku samo organizovala Critical Mass, grupne vožnje gradom, tokom kojih je na ulicama Podgorice bilo i do 500 biciklista.

Rad te organizacije je kasnije proširen i na zagovaranje, izgradnju biciklističke infrastrukture, umrežavanje sa sličnim organizacijama u regionu i šire, edukaciju…

U želji da se unaprijedi biciklistička infrastruktura, NVO Biciklo.me je realizovala projekat postavljanja parkirališta na 18 lokacija u Podgorici.

Jedno od 18 parkirališta za bicikla u Podgorici, Foto: Biciklo.me

Tofčević kaže da Biciklo.me ima dobru saradnju sa Glavnim gradom i Upravom policije, da još nisu ostvarili saradnju sa drugim opštinama, ali da se nada da će, kada se za to ukaže prilika, svoje aktivnosti proširiti i na njih.

Postanite član Biciklo.me

Ako želite da i vi postanete dio organizovane družine koja se zalaže za zdrave stilove života, održivi razvoj, afirmaciju bicikla kao alternativnog prevoznog sredstva i za veća prava svih koji pedalaju crnogorskim ulicama i putevima, postanite član NVO Biciklo.me.