Zastave Crne Gore i Evropske Unije
Ekološki pokret ,,Ozon“ i Ekološko društvo ,,Breznica“ nakon pažljivog analiziranja Izvještaja za Crnu Goru za 2016. godinu koga je danas kroz Paket proširenja usvojila Evropska komisija (EK), smatraju da i ovaj dokument potvrđuje ono na što organizacije civilnog društva koje se bave životnom sredinom i klimatskim promjenama u kontinuitetu ukazuju, a to je da izostaje efikasna i neselektivna primjena važećih zakona, strategija i akcionih planova u praksi, da postoji realna potreba za jačanjem administrativnih kapaciteta svih relevantnih institucija na nacionanom i lokalnom nivou, sa akcentom na ekološku inspekciju, koja kako smo uvijek isticali mora imati i veći broj inspektora, bolju tehničku opremljenost ali i stvarnu sistemsku podršku ako želimo da na terenu primjetimo rezultate.
Konstataciju EK da je Crna Gora na ,,nekom“ nivou pripreme u ovim oblastima, zapravo je, makar kako mi to tumačimo, diplomatski način da se neodređenom terminologijom pokuša ukazati da ne postoji volja donosilaca odluka na najvećemo nivou da životnu sredinu i klimatske promjene postave u vrh prioriteta, a zašto postoje opravdani razlozi i potrebe i što se moralo uraditi ukoliko se zaista
žele otvoriti pregovori u poglavlju 27.
Upravo se u izvještaju kao dobar primjećuje napredak u daljem usklađivanju politika i horizontalnog zakonodavstva za EU akijem, što je pohvalno i sa naše strane, ali i ističe da su potrebni značajni napori na njihovoj primjeni, naročito kada je riječ o kvalitetu i upravljanju vodama, zaštiti prirode i upravljanju otpadom, čime se obesmišljava trud uložen tokom procesa njihove izrade i usvajanja.
Kao mali sistem ne možemo dopustiti nekoordinisane aktivnosti, različite prioritete na nacionanom i lokalnom nivou, a tu prije svega mislimo na bahatost ubjedljive većine lokalnih uprava koje naročito kada je upravljanje otpadom u pitanju, potpuno svjesno opstruišu sve inicijative sa nacionalnog nivoa, što im prolazi potpuno nekažnjeno, iako je zakonom jasno precizirana sankciona politika koja bi dovelai mnoge opštine do bankrota.
Takođe, ne možemo dopustiti da veliki infrastrkturni i energetski projekti ne budu ispraćeni realnim analizama uticaja na životnu sredinu i preispitivanjem njihove opravdanosti i isplativosti sa aspekta javnog interesa, učešćem javnosti u procesu donošenja odluka na način da se zapravo poštuju Ustavom, čitavim nizom važećih zakona i potvrđenih međunarodnih ugovora garantovana prava ili da budu u konfliktu sa zaštićenim ili onim područjima koja imaju potencijal za to.
Upravo tu važnu ulogu treba da imaju i Arhus centri, od kojih su dva u Agenciji za zastitu zivotne sredine (Podgorica i Berane) a druga dva funkiconišu kao dio naših organizacija (Nikšić, Pljevlja) koji moraju mnogo više biti korišćeni kao kanal komunikacije sa javnosti, naročito u procedurama procjene uticaja na životnu sredinu i strateške procjene uticaja na životnu sredinu, iako je EK u Izveštaju konstatovala da dobro funkcionišu, na čemu smo zahvalni ali i samokritični.
U Izvještaju se navodi da je Crna Gora preduzela neke korake da se poboljša saradnja sa civilnim društvom, ali mi sa potpunim pravom odgovorno tvrdimo da saradnja i komunikacija sa većinom nadležnih instituciija na državnom i lokalnom nivou nikad nije bila lošija.
Da je tako potvrđuju i brojni primjeri kada smo ostali uskraćeni za tražene informacije vezane za kvalitet vazduha, kopiju ugovora o koncesijama, kada su ignorisane peticije i građanske inicijative, kada smo od strane pojedinih lokalnih uprava i političkih partija optuživani da imamo političke ambicije samo zato što smo zastupali javni interes i javno ukazivali na kršenje zakona i obesmišljavanje sistema.
Ukoliko se želi učiniti vidljiv pomak, stvoriti atmosfera u kojoj ćemo svi zajedno povcećeno raditi na unapređenju postojećeg stanja, moramo imati obostrano uvažavanje, partnerski odnos i shodno kapacitetima i zadatke i odgovornosti, što je jedini model koji garantuje uspjehe.
Na kraju, nikakako najmanje bitno, moramo se osvrnuti i na izazove u primjeni potpisanih i ratifikovanih međunarodnih ugovora poput Pariskog, zašto je potrebno mnogo više konkretnih poteza , zaposlenih i obučenih kadrova, i ključno mnogo veća volja donosilaca odluka na najvećem nivou, koji kako smo na početku istakli i protumačili konstataciju EK, nemaju razumjevanja ni za primjenu domaćeg zakonodavstva, da ne pričamo o globalnim procesima.
Da zaključimo i ovaj Izvještaj bi trebao da bude smjernica i poruka za sve tri grane vlasti, da zivotnu sredinu i kllimatske promjene konačno stave u sami vrh prioriteta, da se obezbijedi sistemska bezuslovna podrška i budzetski planiraju mnogo veća finansijska sredstva za podršku radu nadležnih insitucija, prije svih Ministarstvu održivog razvoja i turizma i Upravi za inspekcijske poslove, posebno ekološkoj i vodoprivrednoj inspekcji.
Naše organizacije kao i do sada ostaju posvećene zaštiti i pravilnoj valorizaciji prirodnih resursa, javnom interesu i u tom kontekstu bićemo partneri svima koji imaju viziju Crne Gore, onako kako je to Ustav prepoznao , sa naročitim akcentom na razvojni potencijal odrednice ekološke države, koja je za nas i najbolja razvojna šansa.
Za Ekološki pokret ,,Ozon“, Aleksandar Perović, direktor
Za Ekološko društvo ,,Breznica“, Milorad Mitrović, direktor
