Za jednog Dejana iz Srbije, lijepa sjećanja iz djetinjstva na ljeta u Crnoj Gori, ove godine su „pala u vodu“. Razočaran prljavštinom, obratio se lokalnim vlastima, ali tu ga je dočekalo novo razočarenje – niko nije odgovorio na njegov dopis kojeg je poslao još krajem jula.
Dejan je u dopisu budvanskim vlastima naveo zapažanja tokom ljetovanja na granici Bečići-Rafailovići. On je, pored ostalog, kazao da u popodnevnim časovima “nekada čistim i bistrim Jadranskim morem plivaju ogromne fekalne mrlje, ženski ulošci, maramice i drugo đubre“.
Gost iz Srbije navodi da su slike smeća u vodi bile svakodnevne tokom njegovog boravka u Crnoj Gori, od 1. do 10. jula.
„Moja koleginica sa posla koja je bila u Rafailovićima prije dvije godine upozorila me je na taj problem ali ja na to nisam obraćao pažnju, jer sam smatrao da je to trenutno i da je to u međuvremenu riješen problem. Bilo je dana u popodnevnim časovima, kada djeci bukvalno nisam davao da uopšte ulaze u more jer to je bio užas, užas i samo užas“, navode je Dejan u dopisu.
Njegova supruga je dobila na leđima kožnu fleku, za koju je kožni ljekar, prema riječima ovog turiste, konstatovao da je od prljave vode.
„Nekada smo na more dolazili da nam slana vode pročisti kožu, a sad je priča sasvim druga“, kaže on.
Crnu Goru zamijenili Grčkom
Dejan je u dopisu naveo i da je iz razgovora sa drugim turistima, od njih čuo slične komentare o Bečićima i Rafailovićima.
“Ljudi su strašno ljuti i ogorčeni takvom situacijom i svi smo se složili u jednoj ocjeni da za sada taj dio Crne Gore treba zaobilaziti u širokom luku. Tri porodice iz Srbije su htjele da ljetuju u Rafailovićima ove godine, ali poslije mojih komentara na more odustali su i odlaze u Grčku. Žao mi je što sam ja koji i dalje volim Jadransko more postao loša reklama za njega ali nisam mogao da dozvolim da moji drugari teško zarađen novac potroše na kupanje u fekalijama”, naveo je on.
Da li su to fekalije iz Bečića ili struje to nose iz Budve, to bi, prema njegovim riječima, trebalo da ustanove nadležni.
Svoja zapažanja ovaj turista iz Srbije, osim Ekološkom pokretu Ozon, poslao je predsjedniku Opštine Budva, Lazaru Rađenoviću, njegovim potpredsjednicima Milanu Vučiniću i Ljubomiru Filipoviću, opštinskom menadžeru i predsjedniku Mjesne zajednice Bečići.
Predstavnici budvanske vlasti, vjeruje Dejan, nisu ni pogledali njegovo pismo.
“Možda i griješim pa i odgovore, takav je bar red”, navodi on.
Bahat odnos lokalnih uprava prema turistima
Ono što i sudbina pisma ovog turiste dokazuje jesu neprofesionalnost i bahat odnos lokalnih uprava prema turistima, odnosno njihovim dobronamjernim sugestijama, smatra izvršni direktor Ozona, Aleksandar Perović.
“Umjesto da se nadležni organi lokalne uprave odmah pokrenu, utvrde činjenično stanje i počnu sa rješavanjem problema i o tome informišu odgovorne i savjesne građane i turiste koji su ukazali na to, mi imamo praksu bahatog odnosa prema onima koji pune budžet. Potpuno je jasno da se zbog takvog ponašanja i sam imidž Crne Gore kao turističke destinacije ugrožava, a nebriga prema problemima koji imaju posljedice i po zdravlje ljudi ne bi smjela proći tek tako”, kazao je Perović.
On se nada da će građani Budve pozvati na odgovornost nadležne jer im ovakve pojave direktno ugrožavaju i egzistenciju i budućnost.
“Nadam se da to što je pismo poslato i na našu adresu ipak znači da su turisti primijetili da u Crnoj Gori tokom ljetnje sezone mnogo pričamo o ekološkim problemima i ukazujemo na konkretne primjere, te da se trudimo da budemo neko ko će i razgovarati i odgovarati na dopise o pozive. Zato smo u obavezi više upoznati cjelokupnu javnost sa ovakvim pogubnim praksama lokalnih uprava, koje očigledno nemaju ni senzibilitet ni dovoljan nivo profesionalnosti da obavljaju povjerene funkcije”, rekao je Perović.
Ekološki problemi koji su na crnogorskom primorju naročito izraženi i vidljivi tokom turističke sezone jesu otpad i otpadne vode, ali svakako ima i mnoštvo drugih, stalnih i povremenih.
“Kao zemlja koja je ustavno deklarisana kao ekološka, a uz to nam je turizam jedan od dominantnih razvojnih pravaca, morali bi imati mnogo efikasnije servise za komunikaciju sa turistima u dijelu prijavljivanja problema iz oblasti životne sredine”, kaže izvršni direktor Ozona.
Perović predlaže formiranje modernog međusektorskog servisa, u kojem bi mjesta bilo i za nevladine organizacije koje se bave zaštitom životne sredine i koji bi osim terenskih posjeta imao i javni karakter, odnosno bio u obavezi da javnost upoznaje sa prijavama, njihovim ishodom, razlozima šta je dovemo do toga, eventualnim preprekama…
“Turisti koji dođu u Crnu Goru sa ubjeđenjem da se radi o divljoj ljepoti, moraju vidjeti da iako postoje problemi država ipak prepoznaje potrebu da se što prije riješe stvari i da želi da popravi sve što kvari krajnji utisak i ugođaj”, kazao je on.