Generalni konzulat Predsjednika Crne Gore odbacio je Inicijativa za pomilovanje građana MZ Beranselo, pokrenutu na osnovu Zakona o pomilovanju, kao pravno neosnovanu jer se ne radi o krivično osuđenim licima već o kaznama za prekršaje.
S tim u vezi pripremlili smo dopis u kom smo obrazložili opravdanost Incijative za pomilovanje i pozvali Predsjednika Crne Gore da pomiluje građane koji su osuđeni na kazne zatvora i novčane kazne, kojeg možete pročitati u nastavku.
PREDSJEDNIK CRNE GORE
G. Filip Vujanović
CC: GENERALNI SEKRETARIJAT
PREDSJEDNIKA CRNE GORE
g. Dragutin Božović, savjetnik generalnog sekretara
Predmet: Vaš dopis br. 03-1661/13
Poštovani g. Vujanoviću,
obratili smo Vam se Inicijativom za pomilovanje mještana Beransela koji su kažnjeni prekršajnim novčanim kaznama, koje su u odnosu na njih šestoricu već zamijenjene kaznama zatvora.
Primili smo odgovor g. Dragutina Božovića, savjetnika Vašeg generalnog sekretara, u kome nas obavještava da ne postoji pravni osnov da pomilujete navedena lica zato što ”se radi o kaznama za prekršaje, a ne krivično osuđenim licima”. U prilog tome stavu, g. Božović je citirao relevantan član 2, ali i nekoliko drugih članova Zakona o pomilovanju, koji s ovim pitanjem nemaju veze.
Na osnovu člana 2 Zakona o pomilovanju, ”pomilovanje se daje poimenično određenom licu, kojem je izrečena krivična sankcija za krivično i drugo kažnjivo djelo određeno zakonima Crne Gore”. Smatramo da je zakonodavac dodavanjem izraza ”druga kažnjiva djela” jasno želio da uključi i prekršaje, s obzirom na to da:
– pored krivičnih djela, druga kažnjiva djela osim prekršaja u Crnoj Gori ne postoje;
– kazne za krivična djela, kao i kazne za prekršaje, na koje su osuđeni stanovnici Beransela, podrazumijevaju kazne zatvora i novčane kazne.
Pravilo da novčana kazna, a pogotovo kazna lišenja slobode, i kada su izrečene u prekršajnom postupku, zbog svoje prirode suštinski predstavljaju ”krivičnu sankciju”, te zahtijevaju da se o njima odlučuje u istom postupku u kome se odlučuje o krivičnim djelima, koji sadrži sve garancije pravičnosti, a koji sprovodi nezavisan sud, odavno je utvrdio Evropski sud za ljudska prava (počev od presude Engel i drugi protiv Holandije, 1976. do Maresti protiv Hrvatske, 2009). Kako Crna Gora nažalost suprotno zahtjevima Evropske konvencije o ljudskim pravima još uvijek insistira na nadležnosti zavisnih organa za prekršaje, i po prekršajima koji povlače ozbiljne novčane kazne i kazne zatvora, to u ovom slučaju predstavlja i dodatni razlog da se od odgovornosti oslobode mještani Beransela.
O suštinski istovjetnoj prirodi novčane kazne, odnosno kazne zatvora koje se izriču u krivičnom, odnosno prekršajnom postupku, svjedoči i sam Krivični zakonik Crne Gore, koji u članu 51 sadrži pravilo o uračunavanju kazne zatvora i prekršajne kazne koje je neko platio ili izdržao u kaznu izrečenu za krivično djelo.
Konačno, vjerujemo da Vam je poznata stara latinska maksima iz Justinijanovih Digesta, koja predstavlja temelj i evropske i crnogorske pravne tradicije, a koja sasvim logično kaže Quando licet id quod maius, videtur et licere id quod minus («kad je dozvoljeno što je više, smatra se da je dozvoljeno i ono što je manje»).
Naime, smatramo vrlo nepravičnim tumačenje po kojem bi predsjednik Crne Gore ima pravo da pomiluje ljude osuđene za ozbiljna krivična djela, od izuzetne društvene opasnosti, kao što su ubistvo, organizovani kriminal i korupcija, a ne može da pomiluje one koji su izvršili prekršaj, djelo manje društvene opasnosti od krivičnog djela. Podsjećamo da su stanovnici Beransela prekršajem ”ometanja službenih lica u vršenju službe”, istrajavali u zaštiti pravnog poretka ove države.
Pored toga, skrećemo Vam pažnju da smo u tekstu inicijative zahtijevali od Vas da uložite i lični autoritet i založite se za zakonito i pravedno rješavanje pitanja nezakonite deponije na Vasovim vodama, koja je s razlogom prouzrokovala spornu situaciju između mještana i Javnog komunalnog preduzeća, odnosno policije, koja mu pruža zaštitu. U odgovoru savjetnika Vašeg generalnog sekretara nema riječi o tome.
Zbog svega navedenog, a imajući u vidu da se radi o očiglednoj nepravdi nad građanima koji su branili Ustavom garantovano pravo na život u zdravoj životnoj sredini, insistiramo da još jednom sagledate pravni osnov podnijete Inicijative za pomilovanje, jer postoji realna mogućnost da se nevini ljudi privedu na osluženje zatvorske kazne čime bi bila učinjena nepopravljiva šteta kako za njih tako i za društvo u cjelini.
U nadi da ćete prepoznati opravdanost ovog reagovanja i ozbiljnost situacije,
S poštovanjem,
Aleksandar Perović, direktor