Nekontrolisano odlaganje otpada na neuređenom gradskom smetlištu ,,Mislov do” u Nikšiću u trajanju od 20 godina, otvorilo je pitanje utvrđivanja odgovornosti za štetu u životnoj sredini.
Utvrđivanje odgovornosti za štetu u životnoj sredini nastalu nelegalnim odlaganjem otpada predstavlja realnu potrebu u cilju zaustavljanja negativnih praksi lokalnih samouprava, privrednih subjekata, kao i fizičkih lica.
Iako je nepravilno odlaganje otpada prepoznato Zakonom o odgovornosti za štetu u životnoj sredinu, kao aktivnost koja predstavlja rizik po zdravlje i životnu sredinu, neprihvatljivim odnosom nadležnih organa, efikasna primjena kaznenih mjera nije zaživljela u praksi, što potvrđuje nedostatak konkretnih slučajeva koji su imali do kraja doveden ishod procedura.
Vodeći se ozbiljnošću problematike Ekološki pokret ,,Ozon“ je 7.juna 2021. godine Agenciji za zaštitu životne sredine uputio Zahtjev za pokretanje postupka utvrđivanja odgovornosti za štetu u životnoj sredini na lokaciji ,,Mislov do“.
Nakon terenskog mjerenja koje je uradio Centar za ekotoksikološka ispitivanja Crne Gore, kao akreditovana institucija, dobili smo izvještaj u kom je konstatovano zagađenje zemljišta, ali nakon toga nije bilo nikakvih procesa kako bi se odgovorni sankcionisali.
Trenutno se na ,,Mislovom dolu“ sprovode pripremne aktivnsti za gašenje unutrašnjih požara, zašto su obezbijeđena sredstva od strane Vlade Crne Gore u visini 400.000 eura, ali time se ne završavaju radovi u cilju trajne sanacije tog prostora
U dokumentu ,,Predlog politika za unapređenje odgovornosti za štetu u životnoj sredini prouzrokovanom nekontrolisanim odlaganjem otpada“, analizirali smo i prikazali rezultate ankete koju smo sproveli u pripremi.
Ubjedljiva većina anketiranih građana/ki , čak 91,67% smatra da je potrebno insistirati na odgovornosti za štete učinjene životnoj sredini i zdravlju ljudi, što dokazuje razmjere i vidljivost negativnih posledica koje se osjećaju u svakodnevnom životu.
Ono što je možda i najvažniji segment anketnog istraživanja jeste prostor za koruptivne aktivnosti.
Veliki broj anketiranih građana/ki, njih 79,2 % smatra da je korupcija jedan od uzročnika ,,žmurenja” na kršenje zakona od strane institucija sa lokalnog i državnog nivoa.
Po dobijenim odgovorima prepoznaje se prostor za korupciju u kontekstu zakupa lokacije, neadekvatnog zapošljavanja, prebacivanja nadležnosti, nepostojanja političke volje…
Sam dokument sadrži analizu, opcije politika, te kratkoročne, srednjoročne i dugoročne preporuke koje daju konkretne smjernice za unapređenje postojećeg stanja, što će biti predstavljeno nadležnim institucijama.
Dokument je dio projekta ,,Društvo protiv korupcije u Crnoj Gori“.
Preuzmite dokument u pdf-u
