Fotografija preuzeta sa fb stranice Sačuvajmo Crno jezero i Taru – bisere Crne Gore
Ekološki pokret ,,Ozon“ smatra da je potrebno oformiti međusektorku, multidisciplinarnu ekspertsku grupu, koja ima kapacitet da analizra usklađenost Vladinih strateških politika i uticaje postojećih trendova na globalnom, nacionalnom i lokalnom nivou, kako bi se na najbolji mogući način izvršila procjena rizika za UNESCO zaštićena područja u Crnoj Gori, koja je i planirana u okviru revizije postojećeg Menadžent plana.
Imajući u vidu ključne razvojne Vladine strateške razvojne politike, koje su u pojedinim oblastima suprostavljene, pritisak masovnog turizma na prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, naročito kada su kruzeri u pitanju, infrastrukturne projekte poput auto-puta ili plana razvoja skijališta, u kontekstu uticaja na Nacionalni park Durmitor i basen rijeke Tare, kao i globalne trendove kakve su klimatske promjene, vjerujemo da je od suštinskog značaja spovesti i javne konsultacije širom Crne Gore, kako bi se građani upoznali sa ovom problematikom, jer se tako poštuje garantovano pravo na učešće u procesu donošenja odluka.
Zbog postojećih i planiranih razvojnih projekata, osjećamo obavezu prema građanima Crne Gore da upozorimo da bi nastavak nekontrolisanih opterećenja na područja svjetske baštine, uzrokovao nesagledive ekonomske štete, mnogo veće od prihoda od kruzing turizma i skijališta.
Zabrinjuje da se recimo iz Nacionalnih Parkova Crne Gore hvale povećanjem broja posjetilaca u NP ,,Durmitor“, umjesto da u prvi plan stave informisanje javnosti o broju jedinki ugroženih i zaštićenih vrsta, što je najbolji pokazatelj kvaliteta upravljanja.
Isti slučaj je i sa evidencijom kruzer turista i statističkim manipulacijama oko usjpešnosti turističke djelatnosti, dok javnost nema saznanja o uzorkovanju morske vode na mjestima gdje se iz tih ,,plutajućih gradova“, ispuštaju otpadne vode, jer je to veoma važno za živi svijet u Jadranskom moru.
Bez želje da prejudiciramo, ipak moramo da istaknemo da su u određenim područjima sa UNESCO zaštitom uvedena organičenja broja posjetilaca, kako bi se opterećenja svela na prihvatljiva, shodno postojećoj infrastrukturi.
Takođe, u kontekstu broja smanjenja dana sa sniježnim padavinama, preporučuje se strateško usmjeravanje ka održvom razvoju, gdje se sezonski prisutne privredne djelatnosti i lokalna ekonomija podstiču na prilagođavanje djelatnosti sa potrebama i trendovima, što je nemoguće bez ozbiljnog pristupa i podrške krovnih donosilaca odluka.
Nacionalno brendiranje Crne Gore kao ekološke države ima ogroman razvojni potencijal, a UNESCO zaštićena područja jesu velika prednost koja nas najbolje promovišu na globalnom nivou, naravno uz pretpostavku da se njima održivo i odgovorno upravlja, što se ne smije dovoditi u pitanje.
